GOVOR VAŠEG DJETETA SE SPORO RAZVIJA
GOVOR DJETETA JE TEŠKO RAZUMLJIV
VAŠE DIJETE NE GOVORI
POGREŠNO IZGOVARA NEKE GLASOVE
IMA POREMEĆEN TEMPO GOVORA
KONCENTRACIJA MU JE LOŠIJA
IMA TEŠKOĆE U ČITANJU I PISANJU
NEMIRNO JE

Rani pokazatelji kašnjenja u govorno-jezičkom razvoju kod djece:
Dijete u prvoj godini života znatno manje brblja i spontano artikulira od svojih vršnjaka
Slabije ostvaruje kontakt očima
Prva riječ se pojavljuje kasnije nego kod ostalih vršnjaka
(prosjek pojavljivanja je između 10. i 14. mjeseca života)U dobi od 10 – 14 mjeseci ne odaziva se na svoje ime
Dijete u dojenačkoj dobi vrlo slabo reagira na zvukove
S navršenom prvom godinom života ne pokušava komunicirati govorom ili gestama
Dijete s 16 -18 mjeseci ne razumije i ne odgovara na jednostavne naloge (npr. „Daj mi!“, „Baci!“…)
U dobi od 15 mjeseci ne razumije i ne koristi geste
S 2, 5 godine ne razumije i ne ispunjava dvostruke naloge
(npr. „Baci loptu i donesi medu.“…)Ne pokušava imitirati govor odraslih
Roditeljima se čini kao da dijete „ima neki svoj vlastiti govor“
Dijete s 2 – 2, 5 godine ima manje od 50 riječi u ekspresivnom govoru
Simptomi poremećaja senzorne integracije
- česte i neobične promjene raspoloženja u dobi malog djeteta
neusklađenost pokreta (nedostatna ravnoteža, strah od visine)
nedostatak osjećaja za opasnost i često ozljeđivanje
neosjetljivost ili preosjetljivost na zvukove
nedostatak samokontrole i impulsivnost
kašnjenje govora, zaostajanje u razvoju govora, jezika ili motoričkih aktivnosti
neobično niska ili visoka razina aktivnosti (hiperaktivnost)
poteškoće u učenju
prekomjerna ili nedovoljna osjetljivost na pokret ili dodir
emocionalne i socijalne poteškoće
isključivanje i povlačenje u sebe
pokrivanje ušiju u kompleksnim situacijama
izbjegavanje okusa, mirisa ili tkanina koje ostala djeca iste dobi podnose bez problema
tjelesna nespretnost ili očita nepažnja
oklijevanje prilikom hoda po stepenicama
teškoće u prijelazu s jedne aktivnosti na drugu
pridržavanje za zidove, namještaj, ljude ili predmete u poznatoj okolini
Šta je senzorna integracija?
Senzorna integracija je proces primanja i obrade osjetilnih informacija koje u mozak dolaze iz naših osjetila kao što su vid, sluh, dodir, okus, njuh ili kretanje. Ova neurobiološka aktivnost omogućava našem mozgu da sve primljene informacije iz okoline obradi na pravi način tako da one imaju određeni smisao kako bismo na njih mogli odgovoriti nekom aktivnošću.
Svijet doživljavamo putem sedam osjetila.
Nosi informacije i daje podatke osobi o njenom položaju i kretanju u prostoru.
Vestibularni sistem omogućuje:
- orjentiranje u prostoru
- kontroliranje mišićne napetosti
- održavanje ravnoteže
- stabilizacija očiju u prostoru za vrijeme pokreta glavom
Daje informacije o kretnjama zglobova i tijela, informacije o obimu, snazi, trajanju, smjeru kretnji, položaju tijela ili dijelova tijela u prostoru i tonusu mišića.
Glavna zadaća mu je omogućavanje kretnji i dobivanje povratne informacije o izvedenom pokretu. Zajedno sa vestibularnim sustavom upravlja mišićnim tonusom, kontrola držanja tijela i stvaranje sheme tijela.
Reagira na dodir, pritisak, bol, temperaturu i vibraciju.
Daje informacije o mjestu, vremenu i izvoru nekog dodira, te veličini, sastavu i obliku predmeta.
Zadaća : prepoznavanje predmeta opipom, lokalizacija dodira, pridonosi razvoju Šeme tijela, zaštitni i odbijajući sistem.
Izvor informacija o kretanju, uključen u motoričko planiranje i anticipaciju.
Zadaća: preobrazba zvučnih podražaja u osjetnu percepciju.
Funkcionalno značenje :
- nesvjesno slušanje
- svjesno slušanje
- pridonosi orjentiranju u prostoru
- razvoj govora
- pažnja, koncentracija
OLFAKTORNI SITEM – Zadužen za mirise
GUSTATIVNI SISTEM – Zadužen za okuse
Zamislite kako ste upravo stigli pred zgradu u kojoj živite nakon dugog dana na poslu. Žureći u svoj stan, odlučite ne čekati lift jer mu treba cijela vječnost da stigne do prizemlja pa krenete stepenicama. Penjući se tako prema svome stanu, krivo procijenite visinu zadnje stepenice i spotaknete se. Pri padu ste brzo reagirali i dočekali se na ruke te ih, srećom, samo malo ogrebali. Izbjegli ste veću katastrofu. Kako ste to uspjeli?
Naša žurba prema stanu i brzo kretanje stepenicama prekinuto u trenutku kad smo se spotaknuli, bilo je važnije od svih ostalih informacija o kojima smo u tom trenutku razmišljali. Naš mozak je shvatio da gubimo ravnotežu i da postoji mogućnost opasnog udarca glavom o pod, stoga je brzom reakcijom poslao poruku rukama da se ispruže prema naprijed i ublaže pad.
Upravo smo na ovom primjeru objasnili što je senzorna integracija – primanje informacija, njihova obrada i priprema odgovora.
Da naša senzorna integracija nije funcionisala kako treba, informacija ne bi stigla na vrijeme, ne bi stigli ispružiti ruke, pa bi pali na glavu.
Kada se javljaju poteškoće sa senzornom integracijom?
Rani i predškolski odgoj do dobi od 7 godina je ključan za razvoj senzorne integracije zato što mozak u tom vremenu uspostavlja najviše živčanih veza. Poremećaj senzorne integracije može biti prisutan kada i ne postoje vidljiva oštećenja mozga.
Ovaj poremećaj se ne manifestira direktno i stoga promakne mnogim stručnjacima, ali i roditeljima. Disfunkcija senzorne integracije nastaje kada nervni sistem ima problema s integriranjem informacija iz okoline. Mozak može raditi dobro, primati osjetila i slati ih dalje, ali negdje postoji zastoj. Prije svega, važno je naglasiti da senzorna integracija nije bolest, nego poremećaj.
Najvažnije je uočiti promjene u djetetovom ponašanju i uvidjeti postoje li neke važne razlike. Treba naglasiti da zaista svatko može pokazati određene probleme sa senzornom integracijom i nepravilnom obradom osjetnih informacija, ali ne mora značiti da je upravo riječ o ovom poremećaju i da je potrebna terapija.
Važno je procijeniti koliko snažno određeni simptomi stvaraju negativne obrasce ponašanja te je li zaista potrebna pomoć stručnjaka.